Vidulini Observatory

Iako je kino pod zvijezdama upravo završilo unutar zidova Pulske arene u Istri, ono pravo, zvjezdano, kino uvijek je noću iznad naših glava. Neumorna nebeska mehanika svakog nam dana i noći nudi nova događanja. Ovog tjedna nekoliko sjajnih planeta i zvijezda te Mjesec spremili su nam ranojutarnji igrokaz u kojem je naš prirodni satelit glavni glumac. Zvjezdano kino je potpuno besplatno, sve što treba učiniti je biti budan sat vremena prije izlaska Sunca i pogledati prema istoku. Već danas ujutro Mjesec se nalazio blizu sjajnog Jupitera. Sutra i prekosutra ujutro on pomalo odlazi od Jupitera i spušta se niže prema horizontu gdje ga očekuje zviježđe Bika i relativno bliski susret s zvjezdanim skupom Plejade. Srijedu ujutro Mjesec i Mars naći će se veoma „blizu“ jedan drugome na nebu. Mjesec će se nalaziti nešto poviše Marsa. Slična situacija, ali s Mjesecom „ispod“ Marsa biti će u četvrtak rano ujutro. Za opažanje ovih događanja nisu nam potrebna nikakova tehnička pomagala, dovoljno je samo golim okom pogledati k istoku. Kako se svi ovi objekti nalaze nisko iznad horizonta to će zvijezde biti pomalo treperave zbog loma zraka svjetla u atmosferi. Crvenkasta zvijezda Aldebaran u Biku i crvenkasti Mars jasno će se razlikovati od ostalih, „bijelih“ zvijezdica uokolo. Mjesec će pak tijekom srijede i četvrtka biti pomalo žućkaste boje. U nadopunu ovih događanja uključio se i čovjek svojom svemirskom tehnologijom. Tako će u srijedu ujutro između 04:45 i 04:50 od jugozapada prema sjeveroistoku preletjeti Međunarodna svemirska postaja. Na svom će putu proći veoma „blizu“ Jupitera, Mjeseca i Marsa. Sličnu će putanju imati i u petak ujutro između 04:26 i 04:32 s time da će pri zalasku za istočni horizont prijeći preko Mjesečeva diska!
U večernjim satima očekuje nas jedva zamjetni Merkur i sjajni Saturn nad zapadnim horizontom.

U nedjelju 10.listopada Predsjednik RH Ivo Josipović sastao se u Žminju s predstavnicima Astronomske udruge Vidulini Marinom Tumpićem i Gregorom Srdočem.

Predsjednik RH prof.dr.sc. Ivo Josipović na sastanku s predstavnicima AU Vidulini

Tijekom nešto više od pola sata razgovora, Srdoč i Tumpić prezentirali su Predsjedniku Josipoviću rad i rezultate rada u AUV.  Ugodna atmosfera te mnogobrojna pitanja i odgovori s obje strane stola potrajala je i duže od protokolarne minutaže. Razgovaralo se o aktualnim projektima kojima se AUV bavi te o mogućnostima daljnjeg rada na području astronomije i astronautike. Vidno zadovoljan i prema Predsjednikovim riječima impresioniran ostvarenim rezultatima rada u Astronomskoj udruzi Vidulini Predsjednik Josipović obećao je potporu te najavio da se uskoro vidimo u Predsjednikovm uredu na Pantovčaku .

Predsjednik RH prof.dr.sc. Ivo Josipović na sastanku s predstavnicima AU Vidulini

Na kraju sastanka Srdoč i Tumpić poklonili su Predsjedniku crni “cubesat” – kocku najtvrđeg kamena s logom AUV i Hrvatskim grbom koja s gornje strane ima utor za olovku. Kocka dimenzija 100x100x100mm simbolizira satelit (tkz. pikosatelit) koji je glavni cilj projekta Astronautika. Nadamo se kako će ovaj “cubesat” na Predsjednikom stolu osim simbolike otvoriti i jedno novo poglavlje u astronomiji i astronautici Hrvatske.

Tijekom ljetne astronomske radionice cLARKe-2010, koje provodi i oganizira Astronomska udruga Vidulini, dvanaestero učesnika (učenici, studenti, inženjeri, profesori..) otkrili su šest novih, dosad nepoznatih promjenjivih zvijezda. Otkrića je potvrdila vodeća međunarodna organizacija za istraživanje i dodijelu statusa otkrivača takvih objekata; American Association of variable star observer (AAVSO) iz SAD. Prije početka rada na ovoj problematici pri Vidulini Observatory iz Hrvatske su u posljednjih stotinu godina otkrivene svega dvije nove promijenjive zvijezde.

Zajednička fotografija cLARKe-2010 tima

Tim mladih istraživača i otkrivača činili su; Gregor Srdoč, Jure Bacelj, Andrea Grujić-Jukić, Ana Bacelj, Ivana Kurečić, Petar Gljušćić, Mirna Barać, Erik Šulc, Sandrino Požežanac, Ines Peštaj, Marcela Rasonja i Marino Tumpić.
Na slijedećim linkovima pri AAVSO može se pogledati međunarodno priznanje otkrića te popis otkrivača dosad nepoznatih promijenjivih zvijezda. Kraj novootkrivenih dosad nepoznatih promijenjivih zvijezda (zvijezda koje zbog fizikalnih ili kemijskih procesa mijenjaju svoj sjaj) zauvijek će stajati imena mladih hrvatskih astronoma.

http://www.aavso.org/vsx/index.php?view=detail.top&oid=248453

http://www.aavso.org/vsx/index.php?view=detail.top&oid=248455

http://www.aavso.org/vsx/index.php?view=detail.top&oid=248457

http://www.aavso.org/vsx/index.php?view=detail.top&oid=248467

http://www.aavso.org/vsx/index.php?view=detail.top&oid=248469

http://www.aavso.org/vsx/index.php?view=detail.top&oid=248471

Astronomska udruga Vidulini unazad desetak godina organizira i provodi ljetne prirodoslovno-tehničke radionice za djecu i mlade, s naglaskom na astronomiju, pod nazivom cLARKe. Tijekom ove i prošle godine osim edukacije velika se pažnja poklanja praktičnim istraživanjima ekstrasolarnih planeta i promjenjivih zvijezda. Izabrana ekipa mladih ljudi iz cijele Hrvatske u vremenu od 09. do 12. kolovoza pozvana je na ovgodišnje izdanje cLARKe-2010 namijenjen uvođenju u istraživački rad, korištenju vlastite opreme, VSX NEXT, svjetskih baza podataka (Super WASP) te istraživanjima i otkrićima dosad nepoznatih promjenjivih zvijezda.

Međunarodni certifikat AAVSO kojime se potvrđuje otkriće promijenjive zvijezde

Po dolasku i smještaju te kratkom odmoru ekipa je već prvog dana radionice tijekom nekoliko sati uvođenja u problematiku, podjele specijaliziranih programskih paketa i pripremljenih baza podataka koje je trebalo analizirati, prionula poslu. Metodologiju rada, način obrade podataka, njihovu verifikaciju, određivanje potencijalnih kandidata i prijavljivanje otkrića dosad nepoznatih promijenjivih zvijezda u AAVSO s polaznicima je odradio Gregor Srdoč.
Srdoč je inače po međunarodnoj rang listi American Exoplanet Archive (AXA) već duže od godinu i pol dana čvrsto drži prvo mjesto u svijetu na području istraživanja planeta drugih zvijezda a najproduktivniji je otkrivač promijenjivih zvijezda iz Hrvatske svih vremena.
Istraživački posao i dosad priznata otkrića tek su početak rada ekipe koja je sudjelovala na cLARKe-2010. Svima njima sada slijedi opetovana analiza zaprimljenh podataka, izdvajanje potencijalnih novih otkrića te u konačnici i nova priznanja od strane AAVSO. Ova ekipa nastaviti će svoj zajednički posao pri Vidulini Observatory na području istraživanja i otkrića i nadalje, koristeći podatke dobijene kako vlastitim robotičkim sustavima tako i onima dostupnim iz baza podataka zvjezdarnica smještenim na Kanarskom otočju, Južnoafričkoj republici.. a u skoroj budućnosti i teleskopa koji se nalaze u svemiru (Kepler).
Osim planiranog i odrađenog posla učesnici cLARKe-2010 u slobodno vrijeme (čitaj; vrijeme koje su sami sebi „ukrali“ za odmor i spavanje) snimali su i istraživali Sunce, Jupiter, Saturn, postavili autonomnu metereološku postaju, nadograđivali i izrađivali montaže za teleskope, a u svemu se uspijelo pronaći i nekoliko sati za opuštajući „brainstorming“ na plaži.
Zanimljivo je napomenuti kako su se ovi mladi astronomi, otkrivači dosad nepoznatih nebeskih objekata sami morali pobrinuti za smještaj, hranu, piće i druge troškove, baš kao u pravoj Hrvatskoj priči-zbilji koja „prati“ vrhunske rezultate na području znanosti. Ipak, simboličnu ali vrijednu pomoć pružili su Tomislav Galant (Podravka), David Meden (Eurotrade), Renato Maretić (Actual IT), Danilo Erman (Erman-komerc) te Istarska županija.

International Uranus Starry Night Observing Party 2010 (IUSNOP-2010) IUSNOP je međunarodna astronomska inicijativa namijenjena popularizaciji astronomije i promicanju suradnje među astronomima amaterima diljem svijeta kroz praktična opažanja planete Uran.

Logo IUSNOP-2010

Inicijalni organizacijski odbor čine Astronomska udruga Vidulini (Vidulini, HR), Astronomsko društvo Lira (Novi Sad, SRB), Astronomsko društvo Astra (Zenica, BIH, u osnivanju), Skopsko astronomsko društvo (Skopje, MK). Organizacijski odbor otvoren je za pristup novih članova.

Vrijeme provođenja IUSNOP-2010 provodi se od 01.08.2010. do 30.09.2010. tijekom kojeg vremena opažači svojim teleskopima, dalekozorima ili čak i bez njih opažaju planetu Uran te o tome putem Opažačkog obrasca izvjeste organizatora. Svaki sudionik IUSNOP-2010 dobiti će e-mailom Potvrdu (Priznanje) o sudjelovanju u vidu PDF dokumenta.

Zašto Uran?

Iako je po svom sjaju u dometu ljudskog oka (5,5 m) planeta Uran je otkrivena tek 1781. godine zahvaljujući teleskopskim opažanjima Williama Herschela (1738-1822). Otežavajuća okolnost za ranije otkrivanje Urana bilo je njegovo teško uočljivo kretanje u odnosu na zvijezdanu pozadinu, sjaj na granici vidljivosti golim okom, te su ga raniji opažači zasigurno identificirali kao “zvijezdu stajačicu”. Za opažanje Urana potrebno je osnovno poznavanje astrognozije, koordinate trenutnog položaja planete na nebu, minimum instrumentarija te nešto slobodnog vremena i dobre volje.

Orijentacijska karta položaja Urana tijekom kolovoza

Opažanje Urana u sklopu IUSNOP-2010, odnosno sudjelovanje u ovom projektu simbolizira korak između stare astronomije bez i moderne astronomije s upotrebom astronomskih instrumenata. Opažač koji pronađe i sigurno identificira Uran na zvjezdanom nebu načinio je simbolički korak između opažača laika i opažača astronoma-amatera. Astronomima amaterima današnjice neće biti problem pronaći i prepoznati Uran na nebu. Pokažemo li pri tomu i opažačima-laicima ovu planetu, na granici stare i moderne astronomije, načinili smo vrijedan edukacijski posao. Učešće Astronomi amateri se slobodno priključe projektu putem Obrasca za sudjelovanje, u naravi opažačkog izvješča. U tom smislu dovoljno je odraditi jedno opažanje Urana, ispuniti Obrazac te ga putem elektroničke pošte poslati organizatoru na e-mail;

iusnop@astronomija.co.rs

Medijski pokrovitelji projekta IUSNOP-2010 jesu;

www.astronomija.co.rs

www.zvjezdarnica.com

www.astrovizija.hr

www.zvjezdarnica.org

Obrazac za sudjelovanje – Traženi podaci

Ime i prezime Organizacija (društvo, zvjezdarnica, pojedinac)

Mjesto opažanja

Koordinate mjesta opažanja (neobvezno)

Država

Vrijeme opažanja (GMT)

Korištena oprema

Vizualna identifikacija Urana (DA-NE)

Skica ili fotografija (DA-NE, priložiti ako ima)

Urania

IUSNOP-2010, organizacijski odbor.

Astronomska udruga Vidulini i ove će godine organizirati i provesti ljetne astronomske radionice – cLARKe 2010. Obzirom na financijske (ne) prilike ovogodišnji cLARKe ponešto će se razlikovati od prijašnjih. Prvi dio cLARKe 2010 namijenjen je edukaciji i radu s učenicima osnovnih i srednjih škola i odvijati će se u vremenu od 09. do 15. kolovoza. Drugi dio cLARKe 2010 održati će se od 16. do 23. kolovoza, a namijenjen je učenicima srednjih škola i studentima.

Zainteresirani se mogu prijaviti putem e-maila marino.tumpic@gmail.com . Detaljni program rada i posebnosti ovogodišnje “light” inačice cLARKe 2010 biti će dostupan 01. kolovoza, ili po upitu, odmah, na email.

cLARKe 2010_poster_WEB

Teme ovogodišnjeg cLARKe su;

- vizualno, optoelektroničko i radio opažanje i istraživanje meteora

- astrognozija

- astrofotografija

- promjenjive zvijezde

- ekstrasolarne planete

- upotreba i rad s robotičkim teleskopima i bazama podataka

- meteorologija, autonomna meteorološka postaja

- svjetlosno zagađenje

- astronomija i e-mediji

- astronautika, Hrvatski svemirski program

Htjeli ili ne svi mi više ili manje znamo za problematiku nedavne erupcije vulkana Eyjafjallajokull na Islandu. Čak i oni koji žive pustinjačkim životom nisu mogli ne primjetiti izostanak kondezacijskih tragova avionskih motora u zraku. Zagađenje bukom na nekliko je dana izostalo i ustupilo nebeska prostranstva pticama, baš kao u neka druga, predtehnološka vremena! No veoma je moguće kako je Eyjafjallajokull bio samo predgovor u grmljavinu „bogova“ iz Zemljine unutrašnjosti.

Vulkanska brazda kod Islanda

Ono što nas treba zabrinuti je izjava Magnusa Tumi Gudmundssona, geofizičara s University of Iceland!
Island leži na liniji vulkanizma s kojom je povezano nekoliko prepoznatih vulkana. Jedan od njih, vulkan čiji je naziv puno lakše za izgovoriti – Katla u neposrednoj je vezi s Eyjafjallajokull. Gudmundsson priznaje kako ne postoji znanstveno doazana veza između ova dva vulkana no povijesni zapisi koji sežu tisuću i pol godina u povijest nepogrešivo ukazuju na njihovu bliskost. Naime, ubrzo nakon svake erupcije Eyjafjallajokulla dolazilo je do „lančane reakcije“ u kojoj je uslijedila i erupcija Katle. Lokalno stanovništvo je u takvim situacijama oprezno motrilo što se događa s Katlom. I to ne bez razloga. Erupcija Katle znatno je snažnija od erupcija Eyjafjallajokulla, a u posljednjih 1000. godina bilo ih je barem dvadesetak što ovaj vulkan čini prosječno aktivnim jednom u pedeset godina! Ilustracije radi magma tunel Katle desetak je puta veći od onog za Eyjafjallajokull!
Kathryn Goodenough iz British Geological Survey kaže kako nemamo dokaze o povezanosti ova dva vulkana no da je moguće kako se radi o jednom „odušniku“ užarene materije duboko ispod Zemljine kore koji se preljeva u dva vulkana. S druge strane povezanost erupcija jednog i drugog nije jasna, no zapisi iz prošlosti ukazuju na njihovu bliskost. Koliko nas dijeli od nove, velike erupcije nitko nemože odrediti. Možemo samo nagađati i prema dosadašnjih iskustvima reći kako se može raditi o vremenu od nekoliko tjedana do nešto više od godinu dana, kaže Gudmundsson.
U ovim trenutcima nema seizmičke aktivnosti koja bi ukazivala na pomicanje magme unutar Katle. Dr. Goodenough iz Iceland Meteorological Office dodaje kako znanost usprkos primjenjenoj tehnologiji nema sigurne znakove kojima bi mogli predviđati „vulkansko vrijeme“ te stvar može promjeniti u svega nekoliko sati.
Gledano na Islandske, lokalno-ekonomske i agrikulturalne prilike snažna erupcija Katle ozbiljno bi ugrozila tamošnje gospodarstvo a posebice poljoprivredu. No posljedice bi bile globalne. Mir i tišina na nebu samo su najmanja stavka problema zvanog – aktivni vulkanizam.
Nekoliko snažnih tektonskih poremećaja u kombinaciji s simultanim erupcijama više velikih vulkana može u hipu promjeniti klimu planete na jakoo dugi niz godina.

Marino Tumpić

Jezuit Jose Gabriel Funes, direktor Vatikanske zvjezdarnice dao je izjavu za medije u kojoj kaže kako se nakon svakog pogleda prema zvijezdama osijeća bliže Bogu. Nebrojene tisuće i tisuće ljudi svake noći zastaje na trenutak pod zvijezdama, neki od njih (astronomi) proučavaju te svijetleće iskrice u noći i pokušavaju dokučiti tajanstvene sile i procese koji ih tvore.

Vatikanska zvjezdarnica u Castel Gandolfo nedaleko Rima

Kao astronom i vjernik svakim pogledom u nebo ostajen opčinjen bogatstvom objekata i pojava koje se tamo nalaze. Na taj sam način bliže svemiru – Božijoj kreaciji. Funes i njegov kolega Guy Consolmagno istražuju svemir s Vatikanske zvjezdarnice smještene u Castel Gandolfo, nedaleko Rima.
Kako je svemir nastao, kako evoluira, koji se sve procesi odigravaju u njemu, postoje li planete slične našoj i ima li tamo života samo su neka od pitanja kojima se bave u Vatikanskoj zvjezdarnici. Ovaj astronomski dvojac studirao je astronomiju prije nego su pristupili crkvenim redovima. Vjerujem u Boga, kaže Consolmagno, iako sam u prvom redu znanstvenik moja me vjera u Boga okuražila da s još više žara i snage istražujem njegovo djelo. Bog mi daje snagu za borbu s nepoznatim. Istraživanje svemira znači slijediti Božji put, otkrivati tajne svemira znači skupljati slagalicu iz koje je razvidno da je kaos koji naizgled vlada u svemiru samo dio Božjeg plana.
Obojica se znanstvenika i jezuita slažu kako njihov rad služi crkvi i vjernicima ali i znanosti. Crkva je oduvijek bila zainteresirana za astronomiju iako je tijekom povijesti bilo i skretanja s tog Božanskog puta, pri čemu spominju nepravdu učinjenu Galileu.
Vatikanska zvjezdarnica ima svoje postaje na nekoliko mjesta diljem svijeta. Ova je institucija jedna od najstarijih i najuvažavnijih zvjezdarnica na svijetu. Moderni teleskopi poput Vatican Advanced Technology Telescope (VATT) u Tusconu (Arizona, SAD) služe i civilnim i crkvenim znanstvenicima, ako ih uopće možemo tako titulirati.
Kao znanstvenik i vjernik ne brinem se o mogućnosti postojanja života u svemiru izvan Zemlje. Bog je stvorio milijarde galaktika, s milijardama Sunaca a koje opet imaju milijarde planeta i bilo bi pravo čudo da je to sve samo radi nas, dodaje Funes na kraju razgovora.
Želite li saznati više o Vatikanskoj zvjezdarnici svakako posjetite njihov web: http://www.vaticanobservatory.org, moguće da vas informacije tamo pomalo odvoje od šablonskog doživljaja crkve kao institucije.

Marino Tumpić

Koloritne fotografije svemira počesto nas ostavljaju bez komentara. Istina je da su takve fotografije počesto materijal za dušu i srce astronoma i javnosti a rijeđe za znanstvena istraživanja pa ipak naša kultura bila bi nepotpuna bez fotografija svemirskih objekata. Donosimo jedno od bezbrojnih, jedinstvenih objekata u svemiru – pred Vama je maglina Carina.

Maglica Carina

Iako se na prvi pogled čini kako je riječ o veličanstveno preljepom dijelu svemira kao umjetnika bez ličnosti radi se zapravo o trenutku ledenog užasa kojeg su zabilježili ccd čipovi Hubbleova svemirskog teleskopa. Ova je maglica pozornica dramatično-akcijskih fizikalnih procesa nezamislivog intenziteta. Unutar same maglice snažni zvjezdani vjetrovi poput histeričnih delikvenata snagom nebrojenih tisuća Zemaljskih uragana (koji bi usput rečeno tamo bili manji od „makova zrna“) divljaju tim dalekim prostorima. Upravo rođene mamutske mlade, plave, zvijezde orkanskim potocima ultraljubičastog i drugim zračenjima razaraju i pale posljednje oblake plinovite međuzvjezdane materije i zvjezdane prašine od kojeg su materijala i same nastale tek prije nekoliko milijuna godina.
Carina je dom ogromnim oblacima tamne i sjajne međuzvjezdane materije, prave kule hladnog vodika prožete prašinom nalaze se u neposrednoj okolici nekoliko velikih zvjezdanih skupova. U Carini se rađa žestoko, živi brzo i umire u velikom prasku. Nekoliko desetaka kiklopskih zvijezda, na desetke i desetke puta masivnijih od našeg Sunca, provode život čiji se vijek mjeri tek milijunima a ne milijardama godina. Zvijezda monstrum pod nazivom Eta Carinae našla je svoje mjesto unutar magline. Riječ je o zvijezdi gotovo bez premca u čitavom svemiru, ili barem našoj galaktici! Kada ona na kraju svog evulucijskog ciklusa eksplodira diljem galaktike odaslati će smrtonosno, golim okom nevidljivo, zračenje koje će sterilizirati prostor svjetlosnim godinama unaokolo. Astronomi intenzivno istražuju procese u tom ogromnom nebeskom laboratoriju jer njezino zračenje stići će i do nas a nitko nezna na koji će način utjecati na život na Zemlji! Hoćemo li proći samo s povećanim dozama zračenja (Černobilj će se činiti kao dječja igračka) hoće li biljne i životinjske vrste opasno mutirati zajedno s genima naše rase ili bi pak Eta Carinae mogla u trenu izbrisati život na Zemlji kao da ga nikada nije ni bilo!? Eta Carinae proživljava svoje posljednje trenutke prije nego titanskom erupcijom odbaci svoje omotače, završi svoj život i pošalje ubitačno zračenje svemirom. Moguće da nas do toga dijeli tek koja stotina godina..

Ekspedicija Astronomske udruge Vidulini na Rtu Dobre Nade tijekom kolovoza/rujna 2005. godine u Južnoafričkoj republici, nedaleko mjesta odakle je Abbé Lacaille oformio zvjezdarnicu i otkrio maglinu Carina te proveo prva istraživanja iste.

To su važna pitanja za našu civilizaciju i nisu samo stvar astronoma nego života na Zemlji uopće! Maglina Carina nalazi se 7.500 svjetlosnih godina daleko od nas u zviježđu Carina (Pramac) po kome je i dobila naziv. Ovo je umjetnički preljepo mjesto zapravo prava reinkarnacija nuklearnog pakla u kojem se pale i gase stotine i tisuće zvijezda. Zviježđe Carina nije vidljivo s naših geografskih širina već s južne Zemljine polutke. Francuski astronom Abbé Lacaille (1713-1762) otkrio je ovu maglinu i vršio prva istraživanja s zvjezdarnice koju je oformio na Rtu Dobre Nade, na jugu današnje Južnoafričke republike. Fotografiju koju donosimo napravio je svemirski teleskop Hubble prije tri godine. U orginalu moguće ju je isprintati na papiru širine 2.5m. Njezine digitalne dimenzije iznose 29.566 x 14.321 pixela. Obuhvaća zapravo tek dio magline u širini od oko 50 svjetlosnih godina, dok se prostor magline proteže na prostoru većem od 200 svjetlosnih godina! Za usporedbu veličina čitavog Sunčevog sustava iznosi tek nekoliko svjetlosnih sati!! Želite li imati potpunu rezoluciju ove fotografije (jpeg format) posjetite ovaj site i osigurajte 200Mb prostora na tvrdom disku računala; http://www.spacetelescope.org/images/html/heic0707a.html .
Da boje ne bi bile samo boje, imajte u vidu kako crvena boja predstavlja područja bogata sumporom, plava boja označava kisik a zelena vodik!

Marino Tumpić

Sredinom ovog tjedna na portalu Večernjeg lista, ali i u nekim drugim medijima, osvanuli su pompozni naslovi o tome kako je Ivica Kostelić nakon uspješnog završetka skijaške sezone nagrađen od strane sponzora VIPnet i to ni manje ni više nego vlasništvom nekoliko parcela na Mjesecu i vlastitom zvijezdom!?

Prijevara za Kostelića na webu jednog našeg portala

Istine radi treba reći kako se radi o pravoj nebulozi i pravnoj prijevari jer nitko nemože biti vlasnik parcela na Mjesecu a kamo li zvijezda (Sunaca) u svemiru. Čak se i imena, odnosno nazivi objekata, pojava i lokacija na nebeskim objektima u svemiru mogu i moraju označavati samo na način propisan zakonima i pravilima koje provodi Međunarodni astronomski savez (IAU), a na njihovim stranicama/dokumentima nema ni govora o takvoj raboti u koju je kriv ili ne uključen i Kostelić. Ispada da je veliki smiješak našeg sportaša zapravo rezultat nelegalne rabote i kupovine bezvrijednih (uramljenih, naravno!) „certifikata“ koje nekoliko privatnih tvrtki sadržajno potpuno nelegalno i kao bezvrijedne načvrčkane papire prodaje naivnicima diljem svijeta.
Već smo spomenuli kako nitko ne može biti vlasnik nebeskih tijela ili područja na njima. Ona se nemogu kupovati, prodavati niti išta tome slično. Pojedina nazivlja koja koristimo u astronomiji služe znanstvenicima i amaterima kao svojevrsni putokaz (atlas, karta..) za snalaženje i svima je jasno kako će npr. Bernardova zvijezda gledana s nekog drugog planetarnog sustava, od strane neke druge civilizacije zasigurno biti označena na drugi način ali će se u oba slučaja raditi o fizikalnim pojavama i procesima koje čekaju znanstvenike da proniknu u njihove tajne..
Ostaje pitanje jesu sponzori znali za ove činjenice ili su uletjeli grlom u jagode. Ono što su dobili kao produkt ovog „zaglupljujućeg“ čina je svakako velika medijska pažnja na potpuno bezvrijednom „događanju“. Svemu usprkos, na „certifikatima“ ponosno stoji i VIPnet-ov logo?! Na taj način i ova telekomunikacijska tvrtka osim srozavanja Kostelićevog rezultata i ugleda urušava i svoj „image“ kao ozbiljne tvrtke.
Veliki medisjki događaj i vrhunski rezultati na taj su način uokvireni ljagom elementarnog neznanja i obmane. Je li Ivica zaista zaslužio bezvrijedni papir koji je na ovim stranicama (www.lunarregistry.com/stars/index.shtml) plaćen punih 49.95USD?!
A prava pravcata istina je slijedeća; u Hrvatskoj postoji nekoliko društava, zvjezdarnica, pojedinaca čiji je rad vodeći u svijetu na područjima astronomije kojima se bave. Njihova višegodišnja uporna moljakanja raznih tvrtki, ministarstava, općina i gradova za sufinanciranje rada kako bi mogli biti još bolji i uspješniji nailaze na zid šutnje ili u najboljem slučaju dopis u kojem se rezultati tih istih astronoma formalno pohvaljuju te im se želi daljnji uspješan rad ali eto nema novaca za prave vrijednosti. Možda bi Kostelić (ili netko treći, nevažno) uz pratnju svojih sponzora, medija primjerice mogao prisustvovati praktičnom radu/radionici astronoma, proći osnove problematike otkrivanja promjenjivih zvijezda, aktivno sudjelovati u mukotrpnom radu i na poslijetku pod punim moralnim i istraživačkim pravom biti zabilježen kao jedan od suotkrivača dosad nepoznate promijenjive zvijezde! To bi bio pravi događaj, edukacijske,moralne, istraživačke i pravne vrijednosti na korist sviju. Samoproglašena „Država znanja“ i njezini građani nanovo je u zaglupljujućoj medijskoj epizodi ljudske gluposti još je jednom bačena vrlo, vrlo nisko. Rekli bi – ne na koljena već na zadnjicu.

Marino Tumpić

Jučerašnje lansiranje divovskog balona s specijalnim teleskopom NCT (Nuclear Compton Telescope) nedaleko Alice Springsa u Australiji završilo je katastrofom a zamalo i ljudskim tragedijama.

Poput razjarenog bika gondola NCTa skakutala je po tlu i razbijala parkirane automobile

Prilikom lansiranja divovskog balona namijenjenog za dizanje NCTa u stratosferu došlo je do snažnog bočnog udara vjetra koji je za posljedicu imao nekontrolirano podizanje gondole s teleskopom i instrumentima nakon čega je ista nekoliko puta udarala o tlo i dizala se, a nedugo zatim se gondola otkačila od sajle te nastavila svoj skakutavi put udarivši pri tomu nekoliko vozila. U najmanje jednome od parkiranih vozila, znatiželjnih očevidaca lansiranja, nalazio se stariji bračni par koji je na sreću prošao bez ozljeda.
Dijelovi teleskopa i opreme razasuti su u krugu nekoliko stotina metara i zaista je prava sreća da nitko nije stradao. Nuclear Compton Telescope namijenjen je istraživanju naše galaktike a nejgovo dizanje u stratosferu omogućava mu neometan pogled na izvore elektromagnetskog zračenja koji su na Zemlji opstruirani od strane atmosfere.

Ostaci milijune dolara vrijedne opreme na tlu nakon katastrofe pri lansiranju

NCT je rezultat suradnje sveučilišta Berkeley i NASA a njegova se vrijednost procjenjuje na nekoliko milijuna dolara. U ranijim kampanjama lansiranja ovaj je teleskop boravio u zraku od nekoliko desetaka sati pa do više od tjedan dana.
Ekipa za očevid i istraživački tim sada prikupljaju dijelove opreme po Australskoj pustinji a izvjesno je kako se prilikom narednih lansiranja (bude li teleskop ponovo operativan) mora posvetiti znatno više pažnje meteorološkim uvjetima koji vladaju neposredno iznad tla kada se baloni nalaze u najosjetljivijoj fazi leta.

Marino Tumpić