Koloritne fotografije svemira počesto nas ostavljaju bez komentara. Istina je da su takve fotografije počesto materijal za dušu i srce astronoma i javnosti a rijeđe za znanstvena istraživanja pa ipak naša kultura bila bi nepotpuna bez fotografija svemirskih objekata. Donosimo jedno od bezbrojnih, jedinstvenih objekata u svemiru – pred Vama je maglina Carina.
Maglica Carina
Iako se na prvi pogled čini kako je riječ o veličanstveno preljepom dijelu svemira kao umjetnika bez ličnosti radi se zapravo o trenutku ledenog užasa kojeg su zabilježili ccd čipovi Hubbleova svemirskog teleskopa. Ova je maglica pozornica dramatično-akcijskih fizikalnih procesa nezamislivog intenziteta. Unutar same maglice snažni zvjezdani vjetrovi poput histeričnih delikvenata snagom nebrojenih tisuća Zemaljskih uragana (koji bi usput rečeno tamo bili manji od „makova zrna“) divljaju tim dalekim prostorima. Upravo rođene mamutske mlade, plave, zvijezde orkanskim potocima ultraljubičastog i drugim zračenjima razaraju i pale posljednje oblake plinovite međuzvjezdane materije i zvjezdane prašine od kojeg su materijala i same nastale tek prije nekoliko milijuna godina.
Carina je dom ogromnim oblacima tamne i sjajne međuzvjezdane materije, prave kule hladnog vodika prožete prašinom nalaze se u neposrednoj okolici nekoliko velikih zvjezdanih skupova. U Carini se rađa žestoko, živi brzo i umire u velikom prasku. Nekoliko desetaka kiklopskih zvijezda, na desetke i desetke puta masivnijih od našeg Sunca, provode život čiji se vijek mjeri tek milijunima a ne milijardama godina. Zvijezda monstrum pod nazivom Eta Carinae našla je svoje mjesto unutar magline. Riječ je o zvijezdi gotovo bez premca u čitavom svemiru, ili barem našoj galaktici! Kada ona na kraju svog evulucijskog ciklusa eksplodira diljem galaktike odaslati će smrtonosno, golim okom nevidljivo, zračenje koje će sterilizirati prostor svjetlosnim godinama unaokolo. Astronomi intenzivno istražuju procese u tom ogromnom nebeskom laboratoriju jer njezino zračenje stići će i do nas a nitko nezna na koji će način utjecati na život na Zemlji! Hoćemo li proći samo s povećanim dozama zračenja (Černobilj će se činiti kao dječja igračka) hoće li biljne i životinjske vrste opasno mutirati zajedno s genima naše rase ili bi pak Eta Carinae mogla u trenu izbrisati život na Zemlji kao da ga nikada nije ni bilo!? Eta Carinae proživljava svoje posljednje trenutke prije nego titanskom erupcijom odbaci svoje omotače, završi svoj život i pošalje ubitačno zračenje svemirom. Moguće da nas do toga dijeli tek koja stotina godina..
Ekspedicija Astronomske udruge Vidulini na Rtu Dobre Nade tijekom kolovoza/rujna 2005. godine u Južnoafričkoj republici, nedaleko mjesta odakle je Abbé Lacaille oformio zvjezdarnicu i otkrio maglinu Carina te proveo prva istraživanja iste.
To su važna pitanja za našu civilizaciju i nisu samo stvar astronoma nego života na Zemlji uopće! Maglina Carina nalazi se 7.500 svjetlosnih godina daleko od nas u zviježđu Carina (Pramac) po kome je i dobila naziv. Ovo je umjetnički preljepo mjesto zapravo prava reinkarnacija nuklearnog pakla u kojem se pale i gase stotine i tisuće zvijezda. Zviježđe Carina nije vidljivo s naših geografskih širina već s južne Zemljine polutke. Francuski astronom Abbé Lacaille (1713-1762) otkrio je ovu maglinu i vršio prva istraživanja s zvjezdarnice koju je oformio na Rtu Dobre Nade, na jugu današnje Južnoafričke republike. Fotografiju koju donosimo napravio je svemirski teleskop Hubble prije tri godine. U orginalu moguće ju je isprintati na papiru širine 2.5m. Njezine digitalne dimenzije iznose 29.566 x 14.321 pixela. Obuhvaća zapravo tek dio magline u širini od oko 50 svjetlosnih godina, dok se prostor magline proteže na prostoru većem od 200 svjetlosnih godina! Za usporedbu veličina čitavog Sunčevog sustava iznosi tek nekoliko svjetlosnih sati!! Želite li imati potpunu rezoluciju ove fotografije (jpeg format) posjetite ovaj site i osigurajte 200Mb prostora na tvrdom disku računala; http://www.spacetelescope.org/images/html/heic0707a.html .
Da boje ne bi bile samo boje, imajte u vidu kako crvena boja predstavlja područja bogata sumporom, plava boja označava kisik a zelena vodik!
Marino Tumpić
